Вход на сайт

Просмотр новости

Найдите то, что Вас интересует

Pobresa na Boneiru, Sint Eustatius i Saba a baha den 2024

Дата публикации: 15-07-2026 13:30:00



Основное содержимое страницы с новостью.

Den 2024, 21 porshento di e habitantenan di Boneiru tabata pober, un aña promé esei tabata 32 porshento. Na Sint Eustatius i Saba respektivamente 27 porshento i 26 porshento di e poblashon tabata biba den pobresa. Den 2023 esaki tabata respektivamente 38 porshento i 32 porshento. Esaki ta resultá for di sifranan ku Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS) a formulá riba konseho di komishon mínimo sosial Hulanda Karibense, riba enkargo di ministerio di Asuntunan Sosial i Empleo.

Pobresa bou di mucha menor di edat tabata den 2024 mas haltu ku pobresa bou di e poblashon total. Respektivamente 29 porshento, 35 porshento i 32 porshento di mucha na Boneiru Boneiru, Sint Eustatius i Saba tabata pober.

Medidanan pa drecha siguridat di eksistensia

Pa drecha siguridat di eksistensia na Hulanda Karibense, gabinete desde 2019 a tuma algun medida. Por ehèmpel, a hisa e Suèldu Mínimo Legal (WML). Tambe a hisa e benefisionan di Penshun di Behes General (AOV), Lei di Viuda i Huérfano (AWW) i Onderstant. Ademas kompensashon pa yu tambe a subi i por a pidi kompensashon di energia. E medidanan akí tin un efekto visibel riba pobresa na Hulanda Karibense.

Hopi pobresa bou di esnan ku tin benefisio sosial

Bou di personanan den kasnan di famia ku benefisio sosial (AOV i/òf penshun komplementario, òf otro benefisio sosial) komo fuente di entrada mas prinsipal ta reina relativamente mas tantu pobresa. Na Sint Eustatius i Saba 53 porshento di esnan ku ta risibí benefisio sosial tabata biba den pobresa den 2024. Un aña promé esei tabata 76 porshento na Sint Eustatius i 62 porshento na Saba. Na Boneiru esaki tabata 43 porshento, kompará ku 61 porshento un aña promé.

Pobresa bou di trahadó ta mas abou. Na 2024 na Boneiru, Sint Eustatius i Saba respektivamente 18 porshento, 22 porshento i 22 porshento di trahadó tabata biba den pobresa: esaki tambe ta ménos ku un aña promé.

Mayoria hende pober tin trabou

Aunke pobresa ta relativamente komun bou di esnan ku ta risibí benefisio, e poblashon pober ta konsistí prinsipalmente di persona den kas di famia ku entrada di empleo. Na 2024, 75 porshento di e residentenan pober di Boneiru tabatin prinsipalmente entrada for di empleo, ménos ku un aña promé. Na 2023 esaki tabata 79 porshento. Na Sint Eustatius i Saba, 73 porshento i 78 porshento di e poblashon pober, respektivamente, ta empleá: un poko mas ku na 2023.

Habitantenan pober di Boneiru tin un falta di entrada di 29 porshento

Na 2024 e entrada pa habitantenan pober di Boneiru tabata promedio 29 porshento mas abou ku e liña di pobresa. Esei ta nifiká ku di mitar di e hendenan den pobresa, mas di 29 porshento tabata biba bou di e liña di pobresa. Na Sint Eustatius i Saba e asina yamá falta di entrada akí, òf intensidat di pobresa, tabata respektivamente 34 porshento i 23 porshento.

Un bahada den pobresa no nesesariamente ta nifiká un bahada di e falta di entrada. Na Sint Eustatius e falta di entrada apénas a kambia, kompará ku e aña promé, kontrali na Saba si kaminda esaki a baha.

Mas di 10 porshento di hulandesnan karibense tin entrada nèt riba e liña di pobresa

Na 2024, e habitantenan ku tabata biba ku un entrada te máksimo 25 porshento riba e liña di pobresa, a subi ku 11 porshento mas. Na Sint Eustatius i Saba esaki tabata 11 porshento i 13 porshento di e habitantenan. Na Boneiru i Sint Eustatius e grupo di esnan kasi pober ta mas chikitu ku na 2023.

Splikashon Medidanan

For di 2019 gabinete a tuma pasonan pa drecha siguridat di eksistensia na Hulanda Karibense, oumentando strukturalmente e Suèldu Mínimo Legal (WML) i benefisionan. Sinembargo, kada aña esaki no a resultá di tin sufisiente efekto: pa hopi habitante un eksistensia digno ta ketu bai leu ainda. P’esei gabinete, desde 2023, riba konseho di komishon mínimo sosial, a implementá strukturalmente un seri di medida di forsa di kompra i liñanan di maneho di mínimo sosial.

Na 2024 a bolbe oumentá e WML. Na yanüari WML a subi ku respektivamente 27,1 porshento, 7,6 porshento i 15,4 porshento pa Boneiru, Sint Eustatius i Saba. Ku introdukshon di mínimo sosial riba 1 di yüli 2024, a oumentá WML na 1750 dòler pa tur tres isla. Esei ta un subida di 11,5 porshento, na Boneiru, 12,6 porshento na Sint Eustatius i 5,9 porshento na Saba. A baha gastu pa doño di trabou, pa medio di redukshon di e prima pa dunadó di trabou di 13,4 porshento den 2023 na 11,9 porshento den 2024.
A subi e penshun di behes general (AOV) i e benefisio di Lei di Viuda i Huérfano (AWW) di akuerdo ku e desaroyo di suèldu mínimo. E suma di AOV, meskos ku e benefisio di AWW mas haltu, awor temporalmente ta na un proporshon di 85 porshento, kompará ku e suèldu mínimo.

Di akuerdo ku e konseho di komishon mínimo sosial, a tuma e mes proporshon ei tambe komo punto di salida temporal pa ònderstant pa un soltero ku ta biba riba su mes. A hisa e kompensashon pa yu pa luna tambe na 225 dòler pa kada yu na Boneiru i Saba i 216 dòler pa kada yu na Sint Eustatius, i kasnan di famia ku entrada abou ainda por hasi uzo di e derecho riba kompensashon di energia di 1300 dòler.

Liña di pobresa

E liña di pobresa ta basá riba e nesesidatnan básiko. Unda e liña di pobresa ta pa un kas di famia, ta dependé di e tipo di kas di famia. Mas hende den un kas di famia, mas plaka tin mester pa por biba i partisipá den sosiedat. Nibud ta determiná e sumanan nesesario (ekskluyendo hür) pa 10 diferente tipo di kas di famia.

Gastunan di bibienda ta basá riba e suma di hür sosial, despues di dedukshon di e supsidio di hür. Aparte di plaka pa bibienda, koriente, seguro, paña i kompranan diario, ta trata por ehèmpel tambe di un telefòn, akseso na internèt i aktividatnan sosial.

Pobresa

Pa determiná si un kas di famia ta bibando den pobresa, ta kompará e entrada disponibel di e kas di famia ku e presupuesto mínimo nesesario (inkluyendo hür). Si e entrada ta mas abou ku e liña di pobresa, por papia di pobresa.

Siguiendo e método di pobresa nobo na Hulanda, a desaroyá tambe sifra di pobresa pa Hulanda Karibense. Inisialmente solamente basá riba e modelo di presupuesto di Nibud. Ainda ta investigá e posibilidat pa agregá un dimenshon di rikesa i pa deskontá gastunan individual (manera hür).

Promedio

Ku promedio kier men e mediano. Mediano ta e balor meimei di un distribushon di sifra, ordená di abou bai ariba. Mitar di e poblashon tin un balor bou di e mediano, e otro mitar riba dje.

Схожие новости

#Наименование новостиТональностьИнформативностьДата публикации
1Armoede op Bonaire, Sint Eustatius en Saba in 2024 gedaald02015-07-2026
2Forsa di kompra di tres kuart di habitante di Hulanda Karibense a subi na 2024011.7315-07-2026
3Metropoli Forala 2025-10-240024-10-2025
4Metropoli Forala 2024-01-310031-01-2024
5Koopkracht drie kwart bewoners Caribisch Nederland in 2024 gestegen021.1115-07-2026
6Metropoli Forala 2025-01-240024-01-2025
7Строительство порта Индига в НАО может начаться во второй половине 2024 года0008-09-2021
8Благоустройство набережной в бухте Нагаева в Магадане намерены завершить в 2025 году0007-09-2021
9Выборы главы Севастополя пройдут не раньше следующего года0011-07-2019

Классификация: Информация. Схожих патентов: 0. Схожих новостей: 9. Тональность: 0. Информативность: 19.09. Источник: www.cbs.nl.