Просмотр новости
Найдите то, что Вас интересует
Спутники
РН
SpaceX
Роскосмос
NASA
СпутникиРНSpaceXРоскосмосNASAHRVATSKA izvješća ne otkrivaju koliko se spornog otpada zaustavi prije odredišta, što je ključno i za istragu o otpadu u Gospiću.
SLOVENIJA i Hrvatska imaju sličan sustav kontrole prekograničnog prometa otpadom, ali postoji važna razlika u načinu na koji je nadzor organiziran na terenu. U Sloveniji okolišni inspektori kontinuirano provode zajedničke akcije s Financijskom upravom (FURS) i policijom na autocestama, graničnim prijelazima i u Luci Koper.
Iako mu nadzor otpada nije primarna zadaća, FURS tako funkcionira kao svojevrsni prvi filter - pregledava dokumentaciju i teret dok je pošiljka još u prometu. Sumnjiva pošiljka može biti odmah zadržana, a okolišna inspekcija zatim utvrđuje je li nezakonita. Samo 2025. godine spomenute su službe provele 67 zajedničkih akcija, pregledale više od 2500 vozila i kontrolirale 523 pošiljke otpada.
Drugačiji obrasci otkrivanja ilegalnog otpadaU Hrvatskoj prekogranični promet također zajednički nadziru Inspekcija zaštite okoliša u okviru Državnog inspektorata, Carinska uprava i policija, a kontrole se provode na granicama, cestama, željeznici, u lukama i kod samih tvrtki koje se bave otpadom. No službeni podaci za 2024. pokazuju drukčiji obrazac otkrivanja nezakonitosti.
Državni inspektorat navodi da je 2024. utvrdio 955 nezakonitih pošiljki s ukupno 18.608,4 tone otpada. Samo je 11 otkriveno na cestovnim pravcima, dok su preostale 944 utvrđene na nekoliko lokacija na kojima se obavljala djelatnost gospodarenja otpadom. Hrvatska je imala 143 nadzora na granicama, cestama, u riječkoj luci i na željezničkoj stanici Volinja, ali je velika većina nezakonitog otpada otkrivena tek kod operatora.
To ne znači da hrvatske granične kontrole ne postoje, niti da se svih 955 pošiljki odnosi na uvoz otpada, nego da dostupni podaci upućuju na znatno veći udio naknadnog otkrivanja nepravilnosti nego u slovenskom modelu, koji je javno snažno usmjeren na kontrolu i zadržavanje pošiljke dok je još u transportu.
FURS, dakle, nije samo ispomoć okolišnoj inspekciji, nego samostalno kontinuirano kontrolira prekogranične pošiljke otpada pri ulasku i izlasku iz carinskog područja Europske unije, ali i unutar Slovenije.
Provjerava prateću dokumentaciju, odgovara li stvarni sadržaj kamiona ili kontejnera onome što piše u papirima te je li prijevozno sredstvo pravilno označeno. Ako FURS posumnja da je pošiljka nezakonita, fizički je zadržava, a slučaj preuzima okolišna inspekcija koja utvrđuje njezin pravni status.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Slovenski model ima čak razrađen praktični postupak za situaciju kada kamion treba zadržati. Okolišni inspektorat ima ugovoreno parkiralište za takva teretna vozila u Vrhniki. Kamion može ostati zadržan dok se nadležna tijela ne dogovore hoće li se otpad vratiti pošiljatelju ili će se alternativno zbrinuti, a odgovornoj osobi naplaćuje se parkiranje (25 eura dnevno plus PDV).
I hrvatske službe mogu zaustaviti nezakonitu pošiljku prije nego što dođe do primatelja. Zato stvarna razlika između dvaju sustava nije u tome što Slovenija može zaustaviti kamion, a Hrvatska ne može.
Iz javno dostupnih izvješća jasnije se vidi razlika u načinu rada i izvještavanja: FURS zasebno objavljuje koliko je pošiljki pregledao, koliko ih je privremeno zadržao i koliko je nakon provjere proglašeno nezakonitima. U hrvatskom godišnjem izvješću takav lanac podataka nije zasebno prikazan, pa nije moguće utvrditi koji dio nezakonitih tokova otpada hrvatske službe zaustave prije dolaska na odredište.
Primjerice, Inspekcija zaštite okoliša zatražila je 2024. od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokretanje povrata 149 nezakonitih pošiljki s 2897 tona otpada, koje su u Hrvatsku bile nezakonito dopremljene tijekom 2022., 2023. i 2024.
Najčešće se radilo o opasnom otpadu koji je bio uvezen kao neopasan te o mješavinama plastike i gume, a pošiljatelji su bili iz Slovenije, Italije i Njemačke. Dakle, dio nezakonitih pošiljki identificiran je tek mjesecima ili godinama nakon što je prešao granicu.
Dogovor o pojačanoj kontroli iz 2020.Zanimljivo je da su se slovenska i hrvatska državna tijela još 2020. službeno sastala upravo zato da pojačaju zajedničke kontrole. Na sastanku su sudjelovali predstavnici slovenske okolišne inspekcije, policije i FURS-a te hrvatske Carinske uprave, Državnog inspektorata i kriminalističke policije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obje strane naglasile su potrebu za intenzivnijim zajedničkim kontrolama na graničnim prijelazima i važnim prometnicama, svakodnevnom razmjenom informacija i dodatnom edukacijom službenika. Dakle, problem i potreba za pojačanom kontrolom poznati su već godinama.
Pitanje učinkovitosti prekograničnih kontrola posebno je važno zbog istrage o otpadu koji je završio u Gospiću i na drugim lokacijama u Hrvatskoj. Ključno je utvrditi kojim su smjerovima sporne pošiljke dolazile u Hrvatsku, na kojim su graničnim prijelazima prolazile, jesu li barem neke pošiljke bile kontrolirane, što je pisalo u pratećoj dokumentaciji i jesu li hrvatske službe prije dolaska otpada na odredište imale podatke koji su mogli upućivati na nepravilnosti. Bez tih podataka ne može se zaključiti jesu li kontrole u konkretnom slučaju zakazale ili pošiljke uopće nisu bile obuhvaćene nadzorom.
Slučaj "Tower Trash" u SlovenijiTreba reći da ni Slovenija nije imuna na prevare i kriminal povezan s gospodarenjem otpadom. Jedan od većih slučajeva razotkriven je u operaciji "Tower Trash", koja se odnosila na kriminalnu mrežu koja je otpad prikupljala i skladištila u Italiji, a zatim ga uz krivotvorenu dokumentaciju ilegalno prevozila u Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku.
Istraga je trajala tijekom 2019. i 2020. godine, dok je završna međunarodna akcija provedena 22. rujna 2022. pod koordinacijom antimafijaškog odjela državnog odvjetništva u Veneciji.
Istražitelji su otkrili više od 70 ilegalnih pošiljki, odnosno oko 1700 tona otpada, a procijenjeno je da je skupina tim poslovima ostvarila više od 400.000 eura protupravne koristi. U Sloveniji su na području Divače otkrivene četiri velike pošiljke ukupne mase oko 80 tona.
Tih 80 tona nije bilo klasificirano kao opasan otpad, nego kao miješani komunalni otpad. Tri pošiljke su već bile istovarene u prirodi, dok je četvrtu policija presrela. U dokumentaciji su kao naručitelji bili navedeni čak i nepostojeći gospodarski subjekti, a pronađeni otpad na kraju je vraćen u Italiju.