JEDNO od devet područja istraživanja na Sredozemlju je zapadna obala Istre.
ZNANSTVENICI Instituta Ruđer Bošković uključeni su u međunarodni projekt MIRAMAR, kojim se istražuje kako klimatske promjene, kemijska onečišćenja, mikroplastika, invazivne vrste, buka i druge aktivnosti zajedno utječu na morski okoliš.
Jedno od devet područja istraživanja na Sredozemlju je zapadna obala Istre.
Projekt polazi od toga da pojedini pritisci na more ne djeluju odvojeno, nego se preklapaju i međusobno pojačavaju. Zbog toga njihov zajednički učinak može biti ozbiljniji od posljedica svakog pojedinačnog problema.
"Svjesni smo da čovjek na različite načine djeluje na morske ekosustave i da je to djelovanje često štetno. Međutim, klimatske promjene, buka, svjetlosno onečišćenje, kemijska onečišćivala, invazivne vrste i morski otpad ne djeluju pojedinačno.
Morski organizmi izloženi su većem broju pritisaka istodobno, a njihov zajednički učinak moramo bolje razumjeti", rekla je Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Mjerit će mikroplastiku, buku, temperaturu i onečišćenjaZnanstvenici će pratiti temperaturu, salinitet i pH mora, istraživati mikroplastiku u vodi, sedimentu i na plažama te pratiti biljne i životinjske vrste, posebno invazivne.
Mjerit će i podvodnu buku, svjetlosno onečišćenje te prisutnost kemijskih onečišćivala.
Povezivanjem svih tih podataka žele utvrditi koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zajednički učinak mijenja pojedina morska staništa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Pristup možemo usporediti s medicinom. Prije nego što odredi terapiju, liječnik mora postaviti dijagnozu, a isto vrijedi i za more", rekla je Knjaz.
"Najprije moramo utvrditi u kakvom je stanju okoliš, koji su pritisci prisutni i kako djeluju zajedno. Tek tada možemo odabrati mjeru od koje možemo očekivati stvarne rezultate", dodala je.
Od uzoraka mora do rada u laboratorijuTerenski dio istraživanja uključuje biologe, kemičare, ronioce i druge stručnjake koji istraživačkim brodom odlaze na odabrane lokacije, uzimaju uzorke mora i sedimenta te bilježe organizme koji ondje žive.
Nakon povratka slijedi laboratorijska analiza, a dio uzoraka mora se obraditi odmah.
"Terenski rad samo je prvi korak. Nakon njega slijede sati rada u laboratoriju, analiza rezultata, rad na računalu i mnogo mozganja. Tek povezivanjem svih podataka možemo razumjeti što se u moru doista događa", rekla je Knjaz.
Morske livade kao dio rješenjaMIRAMAR neće samo bilježiti probleme, nego bi trebao pomoći u razvoju mjera zaštite temeljenih na prirodnim procesima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedno od mogućih rješenja je obnova livada morskih cvjetnica, koje stvaraju staništa za brojne vrste, stabiliziraju morsko dno i ublažavaju djelovanje valova.
"Korijenje i podzemni dijelovi morskih cvjetnica učvršćuju morsko dno, dok njihovi listovi usporavaju strujanje vode i ublažavaju djelovanje valova. Tako smanjuju podizanje sedimenta i eroziju, a istodobno dugoročno pohranjuju ugljik", objasnila je Knjaz.
"Zato obnova morskih cvjetnica ne rješava samo jedan problem. Ona može vratiti izgubljeno stanište autohtonih vrsta, povećati bioraznolikost, stabilizirati morsko dno i pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Takva mjera koristi i prirodi i ljudima, a prirodno se uklapa u ekosustav", dodala je.
Projekt traje do kraja 2027.MIRAMAR okuplja osam partnera iz šest mediteranskih zemalja, a koordinira ga Sveučilište u Sieni kroz tim Plastic Busters.
Uz Institut Ruđer Bošković sudjeluju institucije iz Grčke, Španjolske, Italije, Albanije i Francuske, a projektu se pridružilo i 14 partnera među kojima su upravitelji zaštićenih područja, javna tijela i organizacije za zaštitu okoliša.
Projekt je počeo u travnju 2025. i traje do kraja 2027. godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
| # | Наименование новости | Тональность | Информативность | Дата публикации |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Znanstvenici su istraživali suprotnost déjà vu fenomena. I još je čudniji | 0 | 7.56 | 08-08-2026 |
| 2 | Research expedition to study lakes in Onega Pomorie national park | 0 | 9.22 | 10-08-2026 |
| 3 | Klima-uređaji nas neće spasiti od vrućine. Znanstvenici nude drugo rješenje | 0 | 20.21 | 01-08-2026 |
| 4 | Ученые из пяти вузов России изучат мерзлоту на Таймыре | 0 | 0 | 02-07-2025 |
| 5 | Ямальские ученые проведут исследование влияния изменений климата на ландшафты Арктики | 0 | 0 | 23-02-2021 |
| 6 | Ученые геопарка "Янган-Тау" изучат изменение климата с португальскими коллегами | 0 | 0 | 26-09-2019 |
| 7 | В Ялте специалисты изучают почву на загрязнители после подтоплений | 0 | 0 | 21-06-2021 |
| 8 | Таяние подводной мерзлоты на Севморпути исследует экспедиция на судне "Академик Келдыш" | 0 | 0 | 13-09-2019 |
| 9 | Студенты-гидрометеорологи примут участие в экспедиции "Трансарктика - 2019" | 0 | 0 | 05-03-2019 |
| 10 | Znanstvenici rekonstruirali mirise Pompeja prije erupcije Vezuva | 0 | 6.78 | 10-08-2026 |