Za milijune ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B dosad je jedina opcija bilo dugotrajno liječenje. Znanstvenici uključeni u projekte koje financira EU udružuju snage kako bi razvili kombiniranu terapiju koja bi jednog dana mogla osloboditi pacijente potrebe za doživotnim uzimanjem lijekova.

POGLEDAJTE VIDEO:

Hepatitis B kronična je infekcija koja pogađa otprilike 254 milijuna ljudi diljem svijeta i svake godine uzrokuje približno 1,1 milijun smrtnih slučajeva, uglavnom zbog ciroze i raka jetre. Iako je preventivno cjepivo dostupno već više od 40 godina, još uvijek ne postoji lijek za osobe koje su već oboljele. Postojeći antivirusni lijekovi mogu suzbiti virus, ali ga ne mogu ukloniti.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u 27 država članica EU-a, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj kronično je zaraženo hepatitisom B oko 3,6 milijuna ljudi. Mnogi nisu ni svjesni da su zaraženi dok ne dođe do teškog oštećenja jetre, zbog čega moraju doživotno uzimati lijekove.

- Ljudi smatraju da smo riješili problem zato što imamo preventivno cjepivo. No, to jednostavno nije istina za milijune koji već žive s kroničnim hepatitisom B, rekla je profesorica Ulrike Protzer, ravnateljica Zavoda za virologiju na Tehničkom sveučilištu u Münchenu i u centru Helmholtz München.

Ipak, Ulrike Protzer i drugi znanstvenici diljem Europe u ovom trenutku vjeruju da bi funkcionalno izlječenje napokon moglo biti nadohvat ruke.

Profesorica Protzer je provela više od dva desetljeća proučavajući način na koji hepatitis B zaobilazi imunosni sustav i razvijajući nove načine jačanja prirodne obrane organizma.

- Smatram da je hepatitis B najčešće zanemarivana bolest na svijetu, navodi profesorica Protzer, voditeljica međunarodnog tima znanstvenika koji rade na razvoju novog cjepiva za osobe s kroničnim hepatitisom B.

Njihov je rad dio šestogodišnje istraživačke inicijative TherVacB, koju financira EU, a završava krajem 2026. Dok konvencionalna cjepiva protiv hepatitisa B sprečavaju infekciju, ovo je terapijsko cjepivo namijenjeno osobama koje su već kronično zaražene.

Umjesto da pokuša izravno napasti virus, tim profesorice Protzer ispituje može li se imunosni sustav osposobiti da ponovno preuzme kontrolu. Cilj je ponovno uspostaviti vrstu imunosnog odgovora zabilježenu u osoba koje nakon zaraze u kasnijoj životnoj dobi prirodno eliminiraju virus hepatitisa B.

Profesorica Protzer navodi kako „osobe koje uspiju eliminirati virus to postižu zahvaljujući snažnom odgovoru antitijela i T-stanica”, imunosnih stanica koje prepoznaju i uništavaju zaražene stanice. Svoje smo terapijsko cjepivo osmislili tako da potakne upravo te vrste imunosnih odgovora.”

Rana klinička ispitivanja na zdravim dobrovoljcima pokazala su da se cjepivo dobro podnosi i da uspješno potiče očekivani imunosni odgovor. Trenutačno su u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Tanzaniji u tijeku klinička ispitivanja na oboljelima.

Iako znanstvenici upozoravaju da su klinička ispitivanja još uvijek u ranoj fazi, vjeruju da bi terapijska cjepiva s vremenom mogla postati važna sastavnica budućih kombiniranih terapija.

Cilj je Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. godine ukloniti virusni hepatitis kao prijetnju javnom zdravlju. Za postizanje tog cilja bit će potrebna ranija dijagnoza, bolja procijepljenost i učinkovitije liječenje osoba koje već imaju kroničnu infekciju.

Rastući optimizam posljednjih godina proizlazi iz promijenjenog znanstvenog pristupa. Umjesto da se za uklanjanje virusa oslanjaju samo na jednu terapiju, znanstvenici sve više vjeruju da će se funkcionalno izlječenje postići kombinacijom terapija koje učinkovito djeluju u sinergiji, čime će se pacijentima omogućiti da drže virus pod kontrolom bez trajnog liječenja.

- Ulazimo u vrlo uzbudljivo razdoblje istraživanja hepatitisa B, navodi dr. Maria Butí Ferret, hepatologinja s višedesetljetnim iskustvom u liječenju oboljelih od te bolesti.

- Razvijaju se brojni novi oblici liječenja koji su usmjereni na različite dijelove virusa ili pomažu imunosnom sustavu da se protiv njega učinkovitije bori. Ubuduće vjerojatno neće postojati jedna terapija, već kombinacija različitih pristupa koji djeluju u sprezi, nastavlja. 

Butí Ferret profesorica je medicine na Autonomnom sveučilištu u Barceloni i viša hepatologinja u Sveučilišnoj bolnici Vall d’Hebron, jednom od vodećih europskih centara za bolesti jetre.

Posljednjih je šest godina članica još jednog međunarodnog istraživačkog tima koji uz potporu EU-a provodi projekt IP-cure-B, u okviru kojeg se istražuje mogu li znanstvenici obnoviti prirodnu sposobnost imunosnog sustava da drži hepatitis B pod kontrolom.

Postojeći antivirusni lijekovi ne mogu ukloniti sićušni rezervoar virusa koji se krije unutar stanica jetre. Čim se liječenje prekine, virus se često ponovno aktivira.

Znanstvenici uključeni u projekt IP-cure-B stoga su istraživali mogu li prije prekida antivirusne terapije „probuditi” prirodni obrambeni sustav organizma. Na taj bi način imunosni sustav bio bolje pripremljen za dugotrajno držanje virusa pod kontrolom.

Kliničko ispitivanje u sklopu faze II.a projekta sad je završeno, a znanstvenici analiziraju može li se takvim pristupom, utemeljenim na imunosnom sustavu, postići funkcionalno izlječenje. Osim što su u tijeku klinička ispitivanja, tim traži i biološke pokazatelje u krvi i imunosnom sustavu oboljelih koji bi mogli otkriti koji će pacijenti najvjerojatnije imati koristi od budućih terapija utemeljenih na imunosnom sustavu.

Koordinator projekta Fabien Zoulim, profesor medicine na Sveučilištu Claude Bernard Lyon 1 u Francuskoj i jedan od vodećih europskih stručnjaka za kronični hepatitis B, navodi kako ta saznanja neće biti važna samo za njihovo istraživanje.

Ta bi im saznanja mogla pomoći i da utvrde koji će oboljeli najvjerojatnije reagirati na nove terapije utemeljene na imunosnom sustavu ili na antivirusne lijekove s izravnim djelovanjem koji se trenutačno razvijaju.

Znanstvenici sve više smatraju da će upravo kombinirana terapija biti ključ uspjeha. Ako se količina virusa najprije smanji primjenom antivirusnih lijekova ili novih antivirusnih tehnologija, imunosni sustav mogao bi potom učinkovitije odgovoriti na terapijska cjepiva ili druge terapije utemeljene na imunosnom sustavu.

Svjesni da nijedan pojedinačni pristup vjerojatno neće biti dovoljan za rješavanje problema, timovi projekata TherVacB i IP-cure-B udružili su snage 2023. godine. Razmjenjivali su stručna znanja i uspoređivali rezultate istraživanja kako bi utvrdili na koji bi se način različite strategije utemeljene na imunosnom sustavu u konačnici mogle kombinirati radi povećanja izgleda oboljelih za postizanje dugotrajnog poboljšanja.

- Ako razina virusa ostane visoka, imunosne stanice postaju preopterećene, objašnjava profesorica Protzer. 

Logično je najprije smanjiti količinu virusa, a zatim aktivirati imunosni odgovor.

Zoulim smatra da će novi pristupi omogućiti i veću personalizaciju liječenja. 

- Cilj je bolje odrediti obilježja oboljelih i svakome preporučiti liječenje koje najbolje odgovara njegovoj konkretnoj situaciji, kazao je. 

- Precizna medicina za hepatitis B bit će nužna za optimizaciju stope izlječenja od virusa hepatitisa B, nastavlja.

Nedavni pomaci u kliničkim istraživanjima dodatno su učvrstili taj optimizam. Nekoliko eksperimentalnih terapija pokazalo je da je kod dijela oboljelih moguće postići funkcionalno izlječenje, zahvaljujući čemu su se promijenila očekivanja u pogledu bolesti koja se nekoć smatrala neizlječivom.

- Život s kroničnom infekcijom nije samo medicinski problem, već može utjecati i na emocionalni i društveni život, ističe Butí Ferret. 

- Mnogi se i dalje suočavaju sa stigmom i pogrešnim predodžbama o hepatitisu B, nastavlja.

Funkcionalno izlječenje moglo bi značiti kraće razdoblje uzimanja lijekova, manje tjeskobe i manji rizik od razvoja bolesti jetre u smjeru ciroze i raka. No znanstvenici ističu da napredak znanosti mora popratiti veći broj testiranja, ranija dijagnostika i liječenje te kontinuirano cijepljenje.

Iako se ne očekuje da će jedna terapija sama po sebi donijeti rješenje, znanstvenici vjeruju da kombinacija novih antivirusnih pristupa i terapija utemeljenih na imunosnom sustavu označava početak novog poglavlja u istraživanju hepatitisa B, pri čemu naglasak više nije na održavanju bolesti pod kontrolom, nego na izlječenju.

Piše: Maria Vlastara

Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, posvećenom istraživanjima i inovacijama u EU-u. Istraživanja navedena u ovom članku financirana su iz EU-ova programa Obzor.

Dodatne informacije: