Odmah dase uvede ovaj sistem
Foto: Vojin Radovanović
Razlike i sličnosti između opozicije u Mađaraskoj uoči promene vlasti Viktora Orbana na izborima u aprilu, i sadašnje srpske opozicije, za N1 je tumačio novinar i analitičar Čaba Presburger, koji je istakao i detalj o vraćanju novca za kampanju.
Upitan da li je tačno da su pojedine mađarske stranke odustale od izlaska na izbore kako bi pomogli Tisi i Peteru Mađaru, stvaranjem referendumske atmosfere, Čaba Presburger odgovara: delimično da, ali to je racionalizacija „ex post“.
„Presudan je bio mađarski izborni sistem: 106 većinskih okruga stvara ogroman pritisak strateškog glasanja. Uz to, kalkulacija je bila i finansijska – partija ispod 1 odsto mora da vrati kampanjski novac. Pomenuti (učesnici izbora, prim. nov.) „Kerovi“ su potrošili celih 686 miliona forinti i potom pokrenuli akciju prikupljanja sredstava jer nisu imali čime da vrate novac. Izlazak je, dakle, bio veoma rizičan“, napominje sagovornik N1.
Upitan da li proevropske stranke u Srbiji mogu da ostanu ispod cenzusa, kao što se to desilo na izborima u Mađarskoj, Presburger odgovara da je to manje verovatno zbog izbornog sistema.
„Srbija ima jedinstvenu izbornu jedinicu, proporcionalni sistem i cenzus od 3 odsto, dok Mađarska ima mešoviti sistem sa 5 odsto za stranku i 10 odsto za koaliciju dve stranke. Mađarski sistem kažnjava fragmentaciju brutalno, srpski je prema njoj relativno blag“, objašnjava.
„S druge strane, jasna proevropska opcija možda bi mobilisala birače koje studentska lista ne dohvata – jer je, na primer, smatraju suviše desno orijentisanim – i time uvećava ukupan zbir protiv režima.
Kontraargument je „mađarski scenario“, koji pokazuje da birači u polarizovanoj utakmici sami kolabiraju ka najjačem izazivaču, bez obzira šta partije rade, a svi igrači koji remete „referendumsku atmosferu“, odvlače birače od glasanja, to jest guraju ih u apstinenciju.
Jedna važna razlika koju vredi držati na umu: Tisa je stranka sa liderom i namerom da vlada bar četiri godine. Studentska lista se, bar deklarativno, predstavlja kao prelazno rešenje. Ako to ostane tako, ona ne zauzima trajno partijski prostor – pa je i cena povlačenja za DS ili ZLF drugačija nego što je bila za Momentum““, objašnjava Presburger za N1.
Ceo tekst možete pročitati na linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.